domingo, 5 de junho de 2016

Ukun Rasik-Án: Labele Halimar ho Ukun

Luta tinan 24 nia laran maka manan ukun rasik-án. Luta tinan 14 priense ukun rasik-án maka luta ba interese privadu no partidu. Luta hotu-hotu ne’ebé ukun-na’in sira halo maka luta ba ema seluk nia moris di’ak hahú mihis.

Padre Eligio Locatelly, SDB, hatoo kestaun ne’e iha Gleno-Ermera, Nia hateten ohin loron ema nia luta ba ema seluk nia moris di’ak komesa mihis ba dadauk tanba hanoin de’it riku soin, osan no la hanoin ba ema seluk nia interese.

“Espíritu ne’ebé hatudu iha tinan 24 nia laran, ha’u haree katak tun, tun los. Agora ema buka de’it buat ne’ebé fasil, buat ne’ebé osan ninian, buat ne’ebé riku soin ninian maibé buat ne’ebé sakrifísiu ninian, fó-án ba serbisu ba ema seluk nia di’ak ha’u hanoin sai malirin,” dehan Pe. Eligio Locatelly, SDB, iha Gleno, Ermera, hafoin ramata simu kondekorasaun Grande Colar ho Orden Timor-Leste hosi Prezidente da Repúblika Taur Matan Ruak, iha 20 de Maiu de 2016.

Pe. Locatelly enkoraja ema hotu katak labele malirin atu serbi no serbisu makaas ba povu na nasaun ida ne’e. Nia dehan, buat ne’ebé presiza maka labele hanoin ba sira-án rasik maibé tenke hanoin ba ema seluk nia di’ak maka ita bele la’o ba oin.

Entretantu, Programa Manajer Asia Justice And Right (AJAR), Inocencio de Jesus hatete Timor-Leste iha hela faze de tranzisaun ida katak ita seidauk independensia lolos iha independensia ekonomikamente, infra-estruturamente, no povu nia moris diak.

“Dezenvolvimentu infra-estrutura sei sai problema boot, estranjeiru sira maka kontinua okupa Sidade Díli ho capital ne’ebé boot,” Inocencio dehan. Nia hatutan kakat ita seidauk konkista independensia total tanba ita sei dependensia total ba exportasaun, ita seidauk atinji produsaun rai laran atu bele hatama reseita ba estadu.

Ukun-án tinan 14 ida ne’e sé loos maka goja? Inocencio dehan públiku rasik maka julga maibé na realidade hatudu katak grupu ki’ik oan ne’ebé maka dadauk ne’e goja ona pensaun vitalísia, Minístru no Deputadu sira ne’ebé kaer orsamentu boboot sira.

Nia dehan, vontade luta ohin loron menus tanba ita la prepara kondisaun ba  joventude sira. Ita ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, polítiku na’in sira tau kestaun interese partidaria maka’as liu, interese pesoal maka’as liu duke interese nasionál.

Nia dehan fenomena polítika ohin koron ho mudansa governativa ne’e importante lahalimar atu hafutar demokrasia maibé labele viola ita nia konstituisaun.

“Iha ambiente restaurasaun ne’e, lideres balun sei hela ho kontenti. Lideres balun sei hela ho laran triste ka laran moras ho konjuntura politika ne’ebé oras ne’e dadaun la’o,” Inocencio dehan.

Polítika hirak ne’e ninia implikasaun, tuir nia,  maka tinan lima (5) ou sanulu (10) oin mai ho kontestu polítika ohin loron bele hamosu krize lideransa iha futuru tanba ita la hatudu ona maturidade polítika ida di’ak ba lideransa foun sira.

Nia dehan iha ambiente aplika polítika ba liberdade totál, ita seidauk atinji ho lolos tanba injustísa baraka maka akontese iha rai laran, korupsaun legal (pensaun vitalísia) ita seidauk altera tuir povu nia hakarak, ita sei dependensia ekonomikamente ba importasaun no kapital boot hosi ema estranjeiru.

Alende ne’e, Eis Prezidente Parlamentu Nasional, Francisco Guterres “Lu-Olo” hateten povu barak iha área rural kontinua halerik duni, dezenvolvimentu seidauk to’o iha ne’eba duni.

“Ha’u iha konxiénsia katak povu iha área rurál katak dezenvovlimentu seidauk to’o iha ne’eba. Buat hotu depende ba polítika partidu sira ne’ebé orsida tun no sa’e,” dehan Lu-Olo ba jornalista Matadalan iha Centru Convensoens Díli (CCD), foin lalais ne’e.

Fenomena polítika ohin loron ne’e fó impaktu ba dezenvolvimentu? Lu-Olo hatan,  ita iha esperiensia oi-oin hanesan akontesimentu iha 2014, krize iha 2016, mudansas polítika ne’ebé akontese durante tinan rua (2) ikus  ba kotuk to’o ohin loron.

Esi Guerilleiru ne’e hatete esperiensia hirak ne’e lori reflesaun boot ida ba ukun nain sira, partidu polítiku sira, sidadaun bain-bain hotu katak labele halimar ho ukun. Governante ida ukun husi nia ikun to’o tinan 5 tuir mandatu haruka, labele hatun malu iha dalan klaran.

Entretanru, Deputadu Virgilio Hornay hatutan, fenomena polítika ohin loron ita tama ona ba frazilidade governativa maibé postura polítika tama ona iha garansia polítika hodi ukun to’o mandatu ramata maske ho maioria simples.

Maske nune’e, Virgilio dehan, polítika bele iha mundansa maibé dezenvolvimentu tenke la’o tanba ne’e tinan 14 ona ita restaura independensia. Tempu to’o ona para halo reflesaun ida klean ba ita hotu atu labele ona halo povu tersu bebeik.

Deputadu bankada PD ne’e dehan ita presiza halo avaliasaun ona ba serbisu hotu ne’ebé ita halo ona, ita lori ona dezenvolvimentu ba povu ka la’e? Rezultadu serbisu saída maka ita halo ona? Tanba ne’e ita presiza liberta povu ne’e hosi mukit no ki’ak.

Entaun ukun-án ida ne’e ema baluk de’it maka goza? Virgilio dehan, ema balun de’it maka goza tanba ita nia sistema ida ukun mais sentralistiku liu. Ita lakonsege sentraliza póder ne’e ba iha kraik para komunidade bele partisipa iha kestaun  hola desizaun.

Alende ne’e, Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Siénsia Sosiais, Antero Benedito da Silva hateten fenómena polítika ohin loron akontese iha ita nia rain hatudu momoos katak ita nia kompetensia soberania komesa mihis ba dadaun tanba ita komesa hakat liu daudaun ona ema seluk nia kompetensia.

Antero dehan, ita presiza matenek, presiza dedikasaun ida boot atu bele fó apoiu ba ita nia dezenvolvimentu. Matenek, tuir nia, la’os hodi halo de’it polítika ba interese pesoal maibé uza matenek para oinsa dezenvolve ita nia nasaun sai dezenvolvidu hanesan nasaun seluk.

Haree ba fenomena polítika ne’ebé akontese daudaun, nia dehan, inisiativa Prezidente da Repúblika (Taur Matan Ruak) kapaas tebes tanba lori estadu besik ba povu liu-hosi serimonia annual ho regular iha munisípiu hotu nune’e povu bele sente hodi hametin ita nia independensia.

Maibé, Vigáriu Re-evanjelizasaun Episkopál Dioseze Díli, Pe. Juvito do Rego nia prespetiva sai oin seluk. Nia hatete, polítika ida ohin loron nakonu ho egoizmu, arogansia, tanba ne’e akontense mudansas lubuk ida ne’ebé hatudu katak ita kanteen ba ukun.

Nia dehan, ukun-nain sira ohin loron la esforsa atu tau interese povu ninian iha oin. Maibé, tuir nia, ukun-na’in sira haree de’it ba interese pesoal, haree de’it ba sira nia kabun, haree ba sira nia grupu de’it, tanba ne’e povu barak maka sei terus hela.

Tanba, nia haktuir, buat barak maka ita nia ukun-na’in sira halo naksalak iha tinan 2014 to’o 2016 hanesan mudansas governativa, parlamentu nakfera hodi hatudu arogansia ukun ninian tanba komesa sukit malu tun sa’e hodi hadau malu ukun.

Maske nune’e, iha parte seluk, Pe. Juvito louva esforsu Eis Guerilleiru Kay Rala Xanana Gusmao ne’ebé ho esforsu tomak la’o haleu mundu atu husu apoiu mundu internasional ba ita nia ezijensia fronteira maritime ho Australia.

Pe. Juvito husu ba lideransa foun sira atu labele hadau malu ukun demais, hotu-hotu tenke konsentra ba dezenvolvimentu liu-liu fó apoiu ba maun Boot Xanana atu bele dudu Australia ba negosiasaun liña fronteira hodi kompleta ita nia soberania lolos.

Iha ninia deskursu ba Aniversariu Restaurasaun Independensia RDTL ba dala 14, Prezidente da Repúblika Taur Matan Ruak hateten aniversáriu ida ne’e sai hanesan loron-boot ida tanba ita komemora ita-nia liberdade nu’udar Nasaun no mós susesu sira-ne’ebé ita hetan ona iha Independénsia tinan 14 nia laran.

“Loron 20 Maiu sai hanesan mós oportunidade di’ak ida atu ita hamutuk halo reflesaun kona-ba dalan ne’ebé ita la’o liu ona dezde Independénsia no ita-nia partisipasaun iha prosesu konstrusaun nasaun nian hodi halo ita-nia mehi sai realidade nu’udar Nasaun no nu’udar mós hanesan sidadaun ne’ebé hakarak hetan moris ida-ne’ebé di’ak liután,” Taur dehan.

Taur husu timoroan sira tenke sente orgullu ba buat ne’ebé halo tiha ona iha tinan 14 dahuluk nia laran ba nia independénsia. Durante prosesu konstrusaun Estadu Timor la mesak, hetan apoiu hosi parseria ida-ne’ebé forte no susesu di’ak ho Nasoens Unidas, no hetan mós apoiu hosi nasaun belun barak no ajénsia espesializada ONU nian. (Efrem/John)

Matadalan

Publicada por TIMOR AGORA

Nenhum comentário:

Postar um comentário