segunda-feira, 15 de agosto de 2016

PRO AUTONOMIA REKONSILIA HO POVU ERMERA

GLENO - Rekonsiliasaun entre komunidade Timor Osidental ho komunidade Ermera liuhosi serimónia hanaran nahe biti bo’ot, ne’ebé hala’o iha Postu Administrasaun Gleno, Munisípiu Ermera, Kuarta (10/08), sai ezemplu bo’ot ba timoroan tomak.

Timoroan ne’ebé hili pro-autornomia iha tinan 1999 halai ba Timor Osidental, kuaze atus ida mak hetan konvite hosi nia maluk Ermera oan sira inklui veteranus no autoridade lokál sira, hodi partisipa iha serimónia nahe biti bo’ot ne’e.

Amu Bispu Dioseze Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva, sente  orgullu tanba foin premeiraves partisipa iha serimónia ida ne’ebé hatudu valór  nu’udar ema kristaun fó perdaun ba malu.

“Sarani sira to’o iha pontu ida atu brani korajen  atu hakraik-án husu perdua  nune’e mos fo perdaun ba malu. Dala barak atu husu perdua ne’e dala ruma fasil maibé  atu fo perdua dala ruma susar, maibé  sarani Ermera liuliu sarani Gleno to’o hatudu lisan ezemplu bo’ot ida ba jerasaun hotu iha Timor nian,” subliña Don Virgílio ba Jornalista sira hafoin partisipa serimónia nahe biti bo’ot ne’e.

Don Virgílio hatete, nu’udar umanu dala ruma la’o sala dalan, maibé bainhira konsiénte katak dalan ne’ebé hili ne’e sala duni, importante liu maka tenke rekonse sala.

“Presiza hametin unidade, tanba ne’e ba dahuluk ha’u  sente  orgullu inisiativa sarani sira nian liu hosi  dalan rekonsialiasaun hodi  simu malu fila fali nu’udar  maun alin ida de’it,” Don Virgílio hatutan.

Timoroan sira fahe malu iha tempu liu ba tanba sirkurtánsia oi-oin, maibé  ida ne’e la taka dalan atu bele hadi’a  fila-fali relasaun nu’udar maun ho alin iha uma ida de’it.

“Ita ho hakraik-án rekoñese, simu malu no perdua malu ne’e valór  kristaun nian,” Don Virgílio dehan.

Iha fatin hanesan Providoria Direitus Humanus i Justisa (PDHJ), Silveiro Pinto Batista hatete, polítika rekonsiliasaun simu malu entre povu Timor Leste ho timoroan sira iha Timor Osidental agora dadaun estadu koko atu promove katak, polítika  rekonsiliasaun ne’ebé maka hala’o  iha nivel  estadu entre estadu rua, TL ho Indonesia  iha hela prosesu laran.

“Rekonsiliasaun iha parte ida  no ko’alia  justisa iha parte ida, ita ko’alia  justisa iha buat ne’ebé maka lia los, ita ko’alia  rekonsiliasaun ita ko’alia  kona-ba  simu malu, agora ita ko’alia  kona-ba  rekonsiliasaun  ema sira ne’ebé maka uluk hanesan menus diferensia idea diferensia polítika  ba ha’u ida ne’e diretus humanu ne’e diretu polítika  ida agora dadaun uluk ita diferensia  ideia agora ita rekonsialia para bele buka simu malu, maibé  rekonsiliasaun  signifika katak,  buka dalan ba justisa,” hatete Providoria ne’e.

Nune’e mos  Kordenador refuziadu hosi  Timor  Osidental Mateus Maia hatete, nia parte sente  orgullu tanba povu Ermera bele simu no hakoak  ba malu hodi haluhan tiha buat a’at hotu iha pasadu.

“Ha’u  sente  nomos tristi uituan hodi haré  katak, ne’e ha’u  nia maluk ne’e ha’u  nia moris fatin, politik halo ohin ha’u  ba moris iha ema nia rai, maibé  ha’u  lahaluha ha’u  nia uma lisan inan-aman-avo sira,” dehan Mateus.

Mateus haktuir, nia parte hato’o ona karta ba Prezidente Repúblika, Primeiru Ministru, Ministru Planementu Imvestimentu i Estratejiku, Xanana Gusmaõ. Tuir planu sei hato’o mos karta ba Bispu nain tolu iha Timor Leste.

Iha karta ne’ebé sira hato’o ho kontiudu rekonsiliasaun. “Iha ami nia proposta ne’e ami sita ona iha laran katak, karik ita bo’ot sira iha rai ida ne’e konkorda ami nia proposta ne’e enatu bolu malu ita tur hamutuk hodi halo rekonsiliasaun simu malu ne’e ba oin,se ita bo’ot sira la konkorda  ita bo’ot sira nia idea saida kuandu ami nia proposta ne’e maka ami nia liafuan balun di’ak  no  haré  ba  ida to’o maka liu koa  tiha  imi nia menus imi aumenta,” haktuir Mateus.

Timor Post

Publicada por TIMOR AGORA

Nenhum comentário:

Postar um comentário