segunda-feira, 11 de julho de 2016

Krizi polítiku la'ós hosi responsável ida de'it - Ramos-Horta

Eis-reprezentante hosi ONU iha Guiné-Bissau, José Ramos-Horta, defende ona, iha loron-kinta, katak "konfuzaun polítiku" iha nasaun ne'e la'ós de'it hosi responsável ida no insisti hodi halo diálogu, felisita "knaar pozitivu tebes" hosi Forsa Armada sira, iha marjen krizi nian.

Iha loron-kinta ne'e, prezidente portugés Marcelo Rebelo de Sousa simu Ramos-Horta iha audiénsia no ko'alia kona-ba situasaun iha Guiné-Bissau, ne'ebé ladún iha entendimentu polítiku no iha fulan 11 ikus ne'e nasaun ne'e troka ona governu dala haat, ikus liu simu pose iha inísiu fulan ne'e.

Bainhira hakotu enkontru, Ramos-Horta refere ona katak "loos duni iha krizi polítiku ida, nasaun ne'e hanesan paralizadu oituan, maibé laiha funu, la presiza ita dramatiza".

Ba "konfuzaun" ne'ebé Guiné-Bissau hasoru, laiha posibilidade responsabiliza de'it parte ida, konsidera hosi antigu Prezidente timoroan nian bainhira halo deklarasaun ba jornalista sira iha Palásiu Belém.

Ramos-Horta destaka ona "knaar pozitivu tebes hosi Forsa Armada sira nian ne'ebé kontinua hakmatek no la halo intervensaun".

"Bainhira iha buat ruma negativu ne'ebé maka halo hosi ezérsitu, iha pasadu, ita halo krítika no sira hetan kastigu. Iha tinan rua ikus ne'e, sira iha komportamentu ne'ebé di'ak tebes. Tenki rejista, hodi fó korajen ba sira hodi mantén iha kuartel sira no la halo intervensaun iha krizi polítiku", nia hatete.

Antigu reprezentante hosi sekretáriu-jeral ONU nian ba Guiné-Bissau rekomenda ona katak labele dezisti hosi esforsu sira hodi "lori parte sira ne'ebé envolvidu iha diálogu iha Guiné-Bissau".

"Ita hatene katak ne'e la'ós fásil, tenki iha pasiénsia maka'as hosi sé maka jere situasaun", nia admiti no aponte mós katak polítiku sira guiniense nian tenki komprende katak "iha preokupasaun no prioridade sira seluk hosi komunidade internasional, no iha risku atu Guiné-Bissau hetan kastigu tanba laiha rezolusaun hosi konfuzaun polítiku ne'e".

Bainhira hatán kona-ba knaar hosi Prezidente Guiné-Bissau nian, José Mário Vaz, iha krizi ne'e, Ramos-Horta konsidera ona katak, iha sirkunstánsia atuál sira, "tenki sai liuliu hanesan akonselladór, aman hosi Nasaun nian, tenki halibur família boot guiniense nian".

Ramos-Horta refere ona katak responsável guiniense - ne'ebé iha Portugal hodi halo vizita privadu -, rona tiha ona partidu polítiku sira no sosiedade sivil iha Guiné-Bissau maibé mós parseiru sira iha ámbitu hosi organizasaun internasional sira hanesan ONU, CEDEAO, Uniaun Afrikanu, CPP, no hasoru malu mós ho "mestre boot, profesór di'ak Marcelo Rebelo de Sousa", nune'e bele fila fali ba nasaun ho tan "inspirasaun, iha liu koraken hodi ativa fali diálogu no hetan solusaun ida".

Eis-prezidente timoroan nian refere ona katak "iha posibilidade atu Prezidente hanoin fali situasaun tomak no hetan solusaun ida", nia afirma katak iha solusaun ba krizi atual.

"Kualidade di'ak hosi Guiné-Bissau nian maka laiha funu, laiha konflitu étniku-relijiozu, la'ós hanesan buat ne'ebé maka akontese iha Sudaun-Súl ka Burundi", nia defende.

Maibé, Ramos-Horta husik ona alerta ida: "Labele halo povu lakon pasiénsia. Povu ne'e hanesan pasífiku tebes maibé bele lakon mós pasiénsia".

Iha fatin seluk, nia hatete, "instabilidade iha nasaun ne'ebé kontinua bele aproveita hosi krimi organizadu sira hosi fatin oioin, inklui grupu estremista sira, ideolójiku sira ka relijiozu sira".

Ramos-Horta, ne'ebé husik ona nia knaar sira iha ONU iha tinan ida liubá, fó sai katak organizasaun ko'alia nafatin ho nia kona-ba situasaun iha Guiné-Bissau no mós iha fulan liubá nia transmiti ona nia opiniaun ba membru sira hosi Konsellu Seguransa ONU nian.

SAPO TL ho Lusa

Publicada por TIMOR AGORA

Nenhum comentário:

Postar um comentário