sexta-feira, 12 de maio de 2017

PR timoroan kondekora membru sira igreja hafoin sira nia mate

Prezidente Repúblika timoroan kondekora iha loron-sesta, hafoin mate, eis-administrador hosi dioseze Díli Martinho da Costa Lopes no membru na'in sira hosi igreja ne'ebé mate durante asaun violénsia hafoin referendu hosi independénsia tinan 1999.

"Agora to'o ona momentu hosi povu timoroan rekoñese, ho gratidaun tomak, korajen no sakrifísiu dedikadu hosi Dom Martinho da Costa Lopes iha momentu tomak luta nian", refere iha dekretu hosi kondekorasaun ba bispu timoroan nian.

Taur Matan Ruak fó ba Martinho da Costa Lopes Kolar Orden Timor-Leste nian hodi hanoin hikas katak nia hanesan "defensor desididu ida hosi povu timoroan nian" ne'ebé asumi ona "iha públiku hanesan nia misaun hodi defende povu marjinalizadu no terus-na'in hosi Timor-Leste".

"Martinho da Costa Lopes moris intensu no profundu ba drama hosi nia povu, ne'ebé bele haree rasik bainhira nia vizita rejiaun oioin Timor-Leste nian, ne'ebé bele kompleta situasaun ne'ebé populasaun hasoru", refere hosi dekretu Prezidente nian.

Textu fó hanoin katak iha tinan 1981, bainhira sai nu'udar administrador apostolíku Díli nian - kargu ne'ebé nia hetan nomeasaun iha tinan 1977 - Martinho da Costa Lopes aprezenta "aan rasik ba Prezidente indonéziu iha tempu ne'ebá, Suharto, no halo ezijénsia oioin atu bele iha investigasaun sériu no klean ida kona-ba kazu Timor-Leste nian", momentu ne'ebé maka nia hahú hetan perseguisaun.

Iha loron 13 Outubru tinan hanesan, iha prosisaun ba onra N. Senhora de Fátima, "nia husu ba autoridade indonéziu sira respeitu ba direitu hosi ema timoroan tomak nian" hodi fó sai "firmi kona-ba asasíniu ba ema timoroan na'in 500 resin ne'ebé halo hosi forsa okupante sira".

Intervensaun ne'e no intervensaun sira seluk hadook nia hosi kargu, no nune'e maka nia ba Portugal hodi kontinua, to'o nia loron mate, iha tinan 1991, kritika iha públiku kona-ba brutalidade hosi okupasaun indonéziu.

Sei kondekora mós ho Medalla hosi Orden Timor-Leste "koletividade hosi membru sira igreja nian ne'ebé ema oho durante períudu "setembro negro" tinan 1999, ho referénsia loloos ba padre sira Karl Albrecht Karim, Hilário Madeira, Francisco Soares ho Tarcisius Dewanto, madre sira Erminia Cazzaniga ho Celeste de Carvalho, diákonu Jacinto Xavier no relijiozu sira Valério da Conceição ho Fernando dos Santos.

Taur Matan Ruak hanoin hikas knaar "evidente ne'ebé membru sira hosi Igreja Katólika sira kaer" durante tinan susar sira luta nian hasoru okupasaun indonéziu, ne'ebé "uma sira ka edifísiu sira uza hosi membru sira igreja nian hodi sai hanesan fatin refújiu hosi ema timoroan barak".

"Membru sira hosi Igreja Katólika iha Timor-Leste hatene asumi, ho dalan dignu, povu tomak nia terus, hadook sira nia terus hodi defende direitu elementar sira hosi sira seluk. Iha momentu susar sira, sira la sai fraku no la abdika hosi promosaun ba valor universal sira, dalabarak hetan risku ba sira nia moris rasik. Sira maka simu duni povu nia terus no tristeza", refere hosi dekretu ne'e.

Iha textu fó hanoin katak membru oioin hosi igreja ema oho iha fatin oioin iha Timor-Leste durante violénsia ne'ebé akontese hafoin anúnsiu hosi vitória independénsia nian iha referendu loron 30 Agostu.

"Sira bele hili hodi buka fatin seguru hodi ema labele oho sira. Maibé sira hili dedika sira nia moris rasik hodi tulun ema sira seluk ne'ebé presiza apoiu no presiza sira nia protesaun. Tanba ne'e, sira halo ona esforsu tomak ne'ebé sira bele hodi simu, ajuda no proteje ema sira seluk", Taur Matan Ruak refere.

Orden Timor-Leste nian rekoñese "ema nasional sira no ema estranjeiru sira, ne'ebé iha nia atividade profisional, sosial ka maski iha asaun espontáneu asu-wa'in nian ka aten-barani, kontribui maka'as hodi fó benefísiu ba Timor-Leste, ba ema timoroan sira ka ba Humanidade".

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Acácio Franco/EPA

Publicada por Timor Agora

Nenhum comentário:

Postar um comentário