quinta-feira, 28 de julho de 2016

PR renova alerta kona-ba orsamentu maibé laklarifika sé promulga retifikativu

Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hato’o fila fali ohin katak nia defende liu ba investimentu iha saúde, edukasaun no agrikultura no konfirma resesaun iha orsamentu retifikativu tinan ne’e nian, maibé laklarifika promulga ka la’e  dokumentu ne’e.

Iha komunikadu badak  loron 20 jullu maibé só publika deit ohin iha pájina online Prezidénsia nian, gabinete xefe Estadu, Taur Matan Ruak, konfirma simu ona orsamentu retifikativu hosi Parlamentu Nasionál iha 19 liubá.

Dokumentu, ne’ebé aprova ho unanimidade ne’e, prevé ona aumentu iha 1,5 ba dólar rihun 1,9  iha gastu totál sira  tinan ida ne’e no " agora hein hela promulgasaun ka veto hosi Prezidente Repúblika".

Sein klarifika oinsa ninia desizaun, Prezidénsia rekorda alerta sira iha uluk, bainhira  veto ba orsamentu  2016 no hafoin aprovasaun foun hosi parlamentu no xefe Estadu obrigadu halo promulgasaun.

"Prezidente Repúblika molok ne’e alerta  ona nesesidade atu fó atensaun  sektór sira hanesan saúde, edukasaun, agrikultura, aumentu ba investimentu iha abastesimentu bee mós no saneamentu báziku", refere komunikadu ne’ebé fó sai iha ohin.

" Prezidente Repúblika moos husu atensaun ba nesessidade sira ne’ebé bele  garante dezenvolvimentu sustentadu nasaun nian, aumenta reseita laós petrolíferu no hamenus  rekursu ba fundu petrolíferu", nia afirma.

Komunikadu refere ne’ebé Taur Matan Ruak " orienta  tuir ninia poder konstitusionál ba interesse nasaun nian " no bazeia ba kuadru ne’e, "sei kontinua akompaña ezekusaun OGE ne’e [Orçamento Geral do Estado], bele partisipa edifika nasaun ne’e sai  forte no justu ba ema hotu".

Parlamentu Nasionál aprova iha 13 jullu orsamentu retifikativu ho valór dólar millaun 391, kria komisaun ida ne’ebé sei fiskaliza pagamentu ba dívida Estadu nian.

Iha  debate diploma ne’e, primeiro-ministru, Rui Maria de Araújo, informa katak  ezekutivu ne’e hakarak kontinua aposta iha estratéjia reforsu ba infraestrutura bázika, ba iha rekursus umanus no kompetitividade ekonomia nasionál, ne’ebé  ezije liu tan investimentu públiku.

Xefe Governu ne’e  esplika katak  pedidu retifikasaun orsamentál ho valór dólar millaun 390,7 tuir  faktu valór orsamentadu ba tinan ne’e lasufisiente, gastu sa’e liu iha envelope fiskál no iha dívida ne’ebé   ezekutivu hakarak selu.

Tuir  Rui Araújo, insufisiénsia iha, parte, alterasaun jestaun finanseira, inklui realidade iha Fundu Infraestrutura sai  autónomu iha tinan ne’e , permite aseleridade ho lalais  pagamentu sira.

"Ami Presiza montante adisionál ida hodi garante pagamentu ho nune’e  garante empreza iha likidez sufisiente  atu kontinua realiza obra sira ho kualidade no tuir prazu previstu iha kontratu", nia haktuir.

Pedidu adisionál orsamentu relasiona moos ba projetu seluk ho dimensaun boot.

Kuantia boot iha adisionál konta moos ho  Orsamentu Estadu ne’ebé destina ba projetu infraestrutura tolu, Portu Baía Tibar, Baze Fornesimentu Suai no  Projetu Hadia Infraestrutura Eskoamentu iha Díli.

Iha realidade, ho aumentu  ba gastu ne’e, Governu timoroan hasai hosi  Fundu Petrolíferu dólar millaun 1.129,7  liu ona valór sustentável, ho gastu anuál hosi Estadu aumenta ba millaun 1.952,9.

Ho nune’e, tuir konta Governu nian, despeza totál iha 2016 sei  aumenta hosi dólar millaun 1.562,2 iha Orsamentu inisiál, ba millaun 1.952,9, tuir  testu retifikativu.

Diferensa konsentra deit  iha despeza kapitál no konkretu iha rúbrika "kapitál ba dezenvolvimentu (inklui infraestrutura no empréstimu)", ne’ebé sa’e iha 455,3 ba dolár millaun  846 .

SAPO TL ho Lusa

Publicada por TIMOR AGORA

Nenhum comentário:

Postar um comentário