segunda-feira, 9 de maio de 2016

Vise-ministru Finansa timoroan defende kresimentu ida "sustentável no sólidu"

Kresimentu ekonómiku ida "sustentável no sólidu", sei menor tebes, importante liu ba futuru Timor-Leste  laós servisu deit ba kresimentu ida ho díjitu rua, maibé liliu atu alimenta ba iha gastu públiku, hatete  iha ohin governante timoroan ne’e.

"Atu iha  kresimentu ekonómiku ida maka’as importante liu maka iha kresimento ida sustentável no sólidu", haktuir vise-ministru Finansa Hélder Lopes.

Hanesan  PIB depende, barak liu, hosi gastu públiku, atu aumenta  kresimentu ekonómiku basta deit  aumenta  investimentu públiku maibé ida ne’e" seidauk sustentável", nia hatutan.

Hélder Lopes koa’lia iha  inísiu fórum debate ne’ebé buka  alternativa ba dependénsia timoroan iha  petróleu no gás naturál, promove ekonomia ida ne’ebé  intensifikadu iha setór seluk, liliu agrikultura, turizmu no manufatura.

Fórum Dezenvolvimentu Nasionál (FDN) ne’ebé sei hala’o to’o tersa-feira ne’e promove hosi  Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL), hosi Institute of Business (IOB), Universidade da Paz no hosi Policy Leaders Group (PLG).

Enkontru ne’e reúne responsável hosi  Governu no reprezentante sosiedade sivil no mundu akadémiku sira ne’ebé hakarak enkuadra debate ne’e iha programa dezenvolvimentu nasional Timor-Leste nian no iha  ajenda reforma ne’ebé ezekutivu forma ona.

Hélder Lopes halo analiza ba dezafiu ne’ebé nasaun enfrenta no ninia implementasaun ba  Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), ne’ebé tama iha tinan ida ne’e ninia faze daruak, ne’ebé marka hosi eixus  dezenvolvimentu iha rekursus umanus, infraestrutura no diversifikasaun ekonómiku.

Governante ne’e, hatete, kontinua tau nafatin iha ajenda reforma administrativa, lejislativa, ekonómika no fiskál, maibé fortalese  infraestrutura ne’e importante liu atu bele dada investimentu sira.

"Infraesturura bázika maka importante hodi diversifika ekonomia. Ami iha Governu konsidera katak ami iha kondisaun ba setór privadu", nia hatutan.

Visi-ministru ne’e mos dehan katak ajenda reforma fiskál hanesan reseita la’os-petrolífera, no esplika tan katak prosesu ne’e iha ligasaun ho diversifikasaun ekonomia “hodi aumenta baze tributável”.

Bolormaa Amgaabazar, responsável hosi Banku Mundiál ba Timor-Leste haktuir kona-ba progresu hirak ne’ebé nasaun ne’e alkansa iha tinan lima ikus ne’e, desde PND halo aprovasaun, liu-liu ba área Saúde no edukasaun.

Mortalidade maternu-infantil tuun, iha médiku barak, kuaze labarik barak maka halo parte ona ensinu primária no 10% ba sekundáriu, 70% hosi populasaun hetan ona asesu ba eletrisidade no reseita doméstika mos sa’e hosi pursentu sia ba 12% hosi Orsamentu Estadu nian.

Amgaabazar dehan katak hosi indikadór ne’ebé ladun iha progresu, setór bee no saneamentu inklui mos empregu ne’ebé ladun buras, tanba kontinua hetan impaktu hosi kresimentu sustentável no diversifika ekonomia ne’ebé hanesan dezafiu bot ida.

Ba futuru, nia defende katak Governu tenke “konsetra liu ba iha prioridade sentrál” no di’ak liu avansa de’it ba iha área balun duké la’e liu.

Ekonomista João Saldanha haktuir kona-ba problema ne’ebé sei kontinua lalakon, no konsidera katak kresimentu ne’ebé iha ladauk to’o hodi kumpri objetivu prinsipál hosi PEDN nian, liu-liu atu lori Timor-Leste tama ba grupu hosi nasaun ho rendimentu médiu ka aas.

 “Ita tenke halo reforma ida ne’ebé sériu. La’os reforma ne’ebé halimar de’it”, dehan, hodi haktuir ezemplu hosi produtividade setór agríkola ka turístika nian ne’ebé kiik.

Ezemplu maka agrikultura, hanesan setór ne’ebé kontribui ona dolár milloens 187,5 ba PIB, bainhira media rejionál maka dolár milloens 738,6, ba termu komparativu.

Dezafiu sira hanesan Estadu ne’ebé halo pagamentu tarde, ladauk iha lei ba rai no propriedade, justisa ne’ebé sei fraku no ladun iha kompetitividade iha rai-laran, inklui maun-de-obra ne’ebé ladun iha kualidade maka sai nu’udar obstákulu ba investimentu.

 “Ita presija Governu ida ne’ebé kompotente hodi promove polítika sólida. Ne’ebé desentraliza, atu ladun gasta orsamentu to’o rihun milloens kada tinan no uza modelu seluk ba gastu públiku”, dehan.

SAPO TL ho Lusa

Publicada por TIMOR AGORA

Nenhum comentário:

Postar um comentário