terça-feira, 28 de fevereiro de 2017

Governu Tenke Kria Kondisaun Promove Kafe Timor

DILI – Atu promove kualidade kafe Timor iha rai laran no rai liur maka, governu tenke kria kondisaun, atu nunee kafe Timor neebe kualidade diak nee, bele folin iha merkadu Nasional nomos Internasional.

Tuir Koorenador industria kafe Timor diak, Rogerio Barreto katak, industria kafe Timor diak nee hamrik kleur ona, no problema neebe hasoru iha baze maka susar atu asesu ba merkadu tanba, governu rasik la kria kondisaun atu nunee fasilita industria rai laran nee faan iha loja atu nunee ema husi rai liur mai bele sosa tanba durante nee Timor oan neebe hatene nee maka mai sosa kafe iha nee.

Hau hanoin atu promove diak liu tan ita nia kafe Timor iha merkadu rai laran no rai liur maka, governu tenke kria kondisaun tanba kafe neebe faprika iha rai laran nee ninia kualidade diak, no ami produsaun kuantidade boot maibe ema neebe atu sosa nee naton deit tan nee ladun fo rendementu diak,” dehan Rogerio ba Jornalista Tersa (28/02/2017) iha nia knar fatin Bundaran Comoro.

Nia mos informa liu tan katak, kafe sira neebe maka faan iha nee sosa husi povu agrikultor sira iha baze, sosa lori mai sona, no mesin dulas hodi ense ba faan, plastik boot nee ninia presu U$ 3 dolar too U$ 5 dolar, plastik kiik nee U$ 2 dolar tun fali.

Iha parte seluk Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, Deputadu Paulino Monteiro hateten, povu barak maka iha inisiativa atu buka osan rasik maibe, problema neebe maka povu kiik sira hasoru iha baze maka susar atu asesu ba merkadu hanesan industria kafe Timor iha Comoro Bundaran, kafe hada nakonu maibe ema atu sosa nee maka susar. Madalena Horta
Suara Timor Lorosae

Publicada por Timor Agora

Dionisio Babo: CNRT Orguillu Fretilin Kandidata Lu-Olo Ba PR

DILI – Sekertariu Jeral Partidu Consellu Nasional Rekontruksaun Timorense (CNRT) Dionisio Babo hatete, CNRT urguillu tanba Fretilin bele kandidata Prezidente partidu Francisco Guterres Lu-Olo ba Prezidente Republika Timor Leste periodu 2017-2022.

Sekjer Partidu CNRT Dionisio dehan, CNRT deside fo apoia ba Kanpres Lu-Olo, tanba lideransa no partidu Fretilin tane interese nasional no unidade nasional.

Ho ambitu unidade nasional maka Prezidente CNRT Kayralla Xanana Gusmao deside CNRT lao tuir, nia hodi vota ba Lu-Olo nudar Prezidente Republika periodu 2017 to 2022,” dehan Sekjer Partidu CNRT Dionisio, liu husi komunikadu imprensa neebe maka STL asesu, Tersa (28/02/2017).

Nia dehan, momentu ida oportunu tebes, bainhira Fretilin bele ofrese oan mane ida neebe tane aas interese nasional, fo nia didikasaun iha ailaran durante 24 anus, no iha sentidu de estadu. Kanpres Lu-Olo tuir Dionisio katak, hanesan lideransa Fretilin neebe hatudu ona nia firmeza, komprende estadu, komprende saida maka unidade nasional, saida maka estabilidade no saida maka povu hakarak.

Iha fatin ketak Kordenador partidu Fretilin Munisipiu Ermera atual deputadu Antonio dos Santos 55 hateten, Preparasaun ba kampana Kanpres Lu-Olo iha Munisipiu Ermera hotu ona, no hein deit iha loron 3 Marsu Kanpres Lu-Olo ba halo abertura kampana ba dala uluk iha neeba.

Deputadu Antonio 55 mos garante katak, kanpres Lu-Olo sei manan maioria iha Munisipiu Ermera, tanba estrutura partidu Fretilin nian iha Munisipiu Ermera metin. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Veta Lei PV, CNRT Ho Taur Laiha Relasaun

DILI – Relasiona Prezidente Republika, Taur Matan Ruak nia deklarasaun katak, nia sei veta Lei Pensaun Vitalisia (LPV) iha tempu badak no husu CNRT-Fretilin atu labele hirus nian.

Tuir Xefe Bankada CNRT, Deputadu, Natalino do Santos hatete katak, se Prezidente Republika, Taur Matan Ruak veta nee kompetensia nia laiha relasaun ho CNRT.

CNRT atu virus prezidente tanba deit veta, nee laiha relasaun ho CNRT ho kompetensia Prezidente, CNRT hirus konaba saida nian,” dehan Xefe Bankada CNRT, Deputadu, Natalino ba STL iha PN-Dili, Tersa (28/02/2017).

Xefe Bankada CNRT haktuir, Prezidente Republika iha kompetensia tomak atu foti desizaun ba LPV, veta ka promulga tuir lei fo ba nia no nia foti desizaun tuir ninia hakarak. Deputadu Natalino salenta, CNRT partidu ida nakole ba hotu-hotu atu halo dilogu, rona ema hotu, partai bersahabat ho se-se deit apalagi CNRT lagi hirus prezidenre nia komopetensia nee laiha.

Iha fatin hanesan, Deputadu Bankada Fretilin, Paulo Moniz Maia esplika, durante nee Prezidente vizita suku hotu-hotu iha Timor laran tomak nia halo ona kumprimisu ona ho ita nia povu tomak atu veta lei ida nee depende prezidente tanba kompetensia tomak prezidente nian. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Isabel: PLP Espiritu Mai Husi Taur Matan Ruak

METINARO – Sidadaun neebe sei asimu kargu nudar prezidente republika labele involve iha partidu, maibe Partidu Libertasaun Popular (PLP) nudar partidu neebe espiritu mai husi Taur Matan Ruak.

Tuir Isabel Ferreira nudar kaben husi Taur Matan Ruak atual Prezidente Republika hatete Timor Leste estadu Direitu demokratiku Timor oan hotu iha lei nia okos, tan nee sidadaun neebe sei asumi kargu hanesan prezidente republika labele mete iha partidu.

Sidadaun ida kuandu asumi kargu hanesan Prezidente Republika labele mete Partidu, Agora PLP hau dehan tiha ona, nee espiritu mai husi Taur Matan Ruak,” dehan Isabel ba Jornalista Segunda (27/02/2017) iha Sermitariu Heroi Metinaro wainhira partisipa seremonia intrega plaka saudozu nain 12 husi RENETIL ba Estadu.

Nia hatete depois iha 20 maio 2017 hafoin intrega kargu prezidente ba prezidente eleitu, Taur iha Direitu atu deside involve iha partidu ida neebe maibe PLP espiritu Taur nian.

Hatan kona ba apoiu ba kandidatura Prezidente Republika, Isabel hatete nia parte iha kandidatura neebe sei fo apoiu neebe tempu badak sei deklara ba publiku kadidatura neebe mak fo apoiu. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

KSTL REKOMENDA SALARIU MÍNIMU US$ 150

Konfenderasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) rekomenda ba Governu atu hasa’e salariu mínimu husi US$ 115 ba 150, tanba realidade moris ohin loron la hanesan uluk.

KSTL propoin aumenta salariu mínimu ba US$150 ne’e tanba folin nesesidade baziku kada fulan sempre aumenta.

Alende realidade moris loron-loron nian karun, KSTL mos husu tenki aumenta salariu mínimu, tanba tempu badak mos sei implementa sistema seguransa sivil ne’ebé hakarak ka lakohi trabalhador hotu tenki kontributiva, signifika katak trabalhador sei kontribui mais ou menus osan ho valor US$ 5, tanba ne’e tenki aumenta salariu hodi trabalhador bele kontribui ba lei seguransa sivil ho montante US$ 5.

“Tanba realidade vida moris agora ne’e la hanesan no sistema seguransa sivil atu implementa iha fulan Abril tinan 2017 ho kontributiva, trabalhador tenki kontribui, se nia gaji mínimu US $ 115 nafatin , nia kontribui tan US$ sekitar lima (5) dolar mak nia simu deit 10 oinsa, nia bele sustenta nia moris,”dehan Sekretariu Jeral KSTL, José da Conceição da Costa ba jornalista sira iha Salaun enkontru Madre Canossa, Becora-Dili, Segunda (27/2).

Sekertariu Jeral KSTL ne’e hatete, ejijensia KSTL atu hasa’e salariu mínimu trabalhador husi US$115 tanba tuir desizaun ne’ebé hasai iha fulan Junho tinan 2012 kona ba salariu mínimu hatete katak tenki halo revizaun ba lei refere iha tinan 2014, maibe realidade laiha revizaun, tanba ne’e KSTL hala’o estudu hodi aprezenta proposta atu hasa’e salariu mínimu husi US$ 115 ba US$ 200, maibe mai iha Konsellu Nasional Trabalho (KNT), la aseita hodi hatun ba US$ 150.

“US$ 150 ne’e mak SEPFOPE agora lori ba iha Ministro Coordenador Estado Asuntu Economico e Ministro Agrikultura e Pescas (MCAE), depois MECAE sei diskuti depois sei bolu hotu ami tanba ami mos tama hotu membru Conselho do Trabalho depois sei lori ba iha Konsellu Ministrus (KM), desizaun tripartida ne’e mak US$ 150 ne’e signifika nia sa’e 30% ne’ebé dala ruma iha KM sei hatun maibe tuir KS labele hatun maibe tenki mantein ho montante US$150,”dehan nia.

“Ami mak ne’e labele mantein tenki aumentu tanba sa? Tanba vida moris agora lahanesan ho uluk, ne’ebé agora ita husu para tenki hasa’e para kobre mos iha sistema siguransa atributu inklui mos bele fo netik vantajen ba trabalhador sira nune’e trabalhador sira bele iha sentimentu katak osan bele sae,”Sekertariu Jeral KSTL ne’e hatete.

Nia hatete, KSTL tenki foti desidi hodi hala’o proposta kona ba aumenta salariu tanba atu hein deit kompañia mak atu hasa’e rasik ne’e nunka atu hasa’e.

“Tanba negosiasaun koletivu entre sindikatu ho empregador ne’e seidauk la’o didiak, buat ida koletivu atu troka akordu individual nian, tanba ne’e KSTL ho inisiativa hala’o análiza hodi hato’o proposta ne’ebé agora sira sei estuda maibe ba ami em prinsipiu tenki s’ae,”dehan José.


Entertantu Ministro Coordenador Assunto Economica e Ministro Agricultura e Pescas(MCAE-MAE), Estanislau da Silva, hatete, proposta kona ba salariu mínimu dadauk ne’e iha ona MECAE ne’ebé MECAE sei halo hela estudu, maibe oinsa atu aumenta salariu tenki haree mos kona ba produtividade.

“Ne’ebé se ita hanoin ona atu aumenta salariu ita tenki haree mos kona ba produtividade no mos tenki haree mos ba ita-nia kapasidade atu kompete ho rai sira seluk ne’ebé mak agora dadauk iha ne’e,”Estanislau da Silva hatete.

Nia dehan, tenki haree kona ba asuntu hirak ne’e uluk tanba bainhira atu tama iha ASEAN salariu mínimu mos sei kompete ho paises ASEAN sira seluk, tanba ne’e MECAE sente iha presaun atu aumenta maibe tenki haree ba kestaun hirak refere.

“Ha’u haree iha presaun para atu aumenta, maibe ita tenki hare’e, ita tenki realistiku ituan, ne’ebé agora dadauk ami haree hela tanba ida ne’e la’os buat ida ne’ebé fasil, maibe ita tenki kaer ho realidade, kaer ho korajen oinsa ita bele halo para bele fo mos protesaun ba ita-nia trabalhador sira,”dehan Estanislau.Ola

Jornal Nacional Diário

Publicada por Timor Agora

JOSÉ NEVES: LABELE “HATUDU DEIT LIMAN” BA ÓRGAUN JUDISIÁRIU

Kandidatu Prezidenti Repúblika (PR) periodu 2017-2022, José das Neves “Samala-Rua” hateten, Estadu, Governu no lider sira hotu, labele “hatudu deit liman” (krítika), ba órgaun judisiáriu, maibé hotu-hotu esforsu atu hadia frakeza iha judisiáriu.

Kandidatu Prezidenti Repúblika ho númeru sorteiu 4 ne’e, fundamenta katak, órgaun judisiáriu iha Timor Leste (TL) iha duni frakeza balun, maibé órgaun Estadu sira seluk mós iha ninia frakeza.

“Órgaun judisiáriu iha frakeza duni, maibé órgaun sira seluk mós iha frakeza, ne’eduni responsabilidade ita nian nu’udar Estadu, Governu, lider sira, no públiku la’os krítika de’it, maibé buka dalan atu hadia frakeza hirak ne’e,”esplika José das Neves ba JN-Diário, Segunda (27/02), iha Knua Kandidatu Prezidenti Repúblika Samala-Rua, Rua São Tomé e Príncipe 18 Palapaço Díli, hodi hatan konaba krítika públiku nian ba serbisu órgaun judisiária nian duranten ne’e.

Samala-Rua hatutan katak, ema ne’ebé sai juiz, prokurador, advogadu hetan formasaun liuhusi sentru formasaun judisiária ne’ebé Ministériu Justiça (MJ) mak kaer responsabilidade ba formasaun ne’e, entaun Governu mak tenki hadia formasaun ne’e para bele hadia di’ak liutan serbisu área judisiária nian.

Maibé nia mós rekoñese katak, sersibu órgaun judisiáriu durante ne’e la’os fraku liu, buat balun mós setór judisáriu halo di’ak, tamba ne’e Governu tenki haree sala ne’e iha ne’ebé para bele hadia no ida ne’ebé di’ak eskoraza para sira bele hala’o funsaun ho didi’ak liutan.

“Ida ne’e responsabilidade Estadu no Governu nian, maibé la’os dehan krítika de’it sira buat hotu bele sai di’ak ona. Ita tenki ajuda sira halo buatruma, hadia rekursu humanus, formasaun ema no sistema. Iha mós setór judisiáriu, Ministériu públiku ho Tribunal iha Konsellu Superior Majislatura, órgaun sira ne’e bele tau atensaun. Órgaun ne’e nia kompozisaun mai husi ema lubuk ida ne’ebé balun reprezentante husi Prezidenti Repúblika, Governu, Parlamentu ajuda haree, tamba nia iha estrutura ida ne’ebé bele uza para fó atensaun ba setór judisiária,” José das Neves esplika.

José das Neves mós dehan, órgaun judisiáriu ne’e, órgaun Estadu nian ida mós, ne’eduni hotu-hotu responsabilidade atu hadia.

“Ne’ebé kritika sem útiliza mekanismu ne’ebé mak iha para hadia, ne’e ita la kontribui ba Estadu tamba órgaun judisiária ne’e órgaun Estadu ida hotu, nia la’os órgaun ida ne’ebé hamriik ketak-ketak husi Timor, suporta funsionamentu Estadu husi aspetu legal jurídiku,” Samala-Rua deklara.ías

Jornal Nacional Diário

Publicada por Timor Agora

LEI MAKA FO MANDATU BA TENENTE NO MAIJOR

DILI - Diretór Ezekutivu Organizasaun Naun Guvernamentál (ONG) Fundasaun Mahein (FM), Nélson Belo katak lei maka fó mandatu ba Tenente Jenerál Lere Anan Timor ho Maijór Jenerál, Filomeno Paixão.

“Uluk liu ita nia lei ne’e halo definisaun katak ita nia jenerál ne’e to’o de’it brigadeiru, ikus mai ita nia lei halo fali definisaun hodi promulga hasa’e ba to’o Maijór maka komandante boot liu ona. Maibé, agora hasa’e tan ba Tenente. Ida ne’e lei maka fó mandatu,” dehan Nélson ba jornalista sira iha kna’ar fatin Fomento, Comoro, Dili, Kuarta (10/02), relasiona ho mudansa kargu superior F-FDTL hanesan Lere Anan Timur no Filomeno Paixão.

Nélson hatutan, primeiru nomeiasaun iha instituisaun militár iha ne’ebé de’it ida ne’e normál no dadaun ne’e TL adapta ona situasaun ne’ebé maka hatudu ba mondu katak ninia prosesu dezenvolvimentu la’o tuir lei ne’ebé maka iha.

“Ita adapta sistem militár ne’ebé akontese iha mundu. Hanesan jerasaun foun, tenki orgullu hasa’e promosaun deviza ba sira na’in rua,” nia dehan.

Nia esplika katak, sira la’os tentara bayaran para luta ba deviza. Sira luta oinsá povu ne’e bele moris di’ak, nasaun ne’e bele hakmatek. Ne’e natón ba sira. Entaun ba sira hasa’e pangkat ne’e hanesan meius lalaok estadu nian hodi hatudu ba nasaun seluk.

Tanba timor ukun án ona no iha ligasaun ho nasaun seluk, ne’e hanesan imblema situasaun nian maibé ba sira la hare ba pangkat, ne’e hanesan didikasaun husi sira moris tomak no kontinua halo dedikasaun, kompara ho nasaun seluk ne’ebé tenki eskola matenek, tuir treinamentu oin-oin.

Maibé sira na’in rua ne’e matenek mai husi sira nia esperensia mai husi pratika entaun boot liu saida maka ema seluk hetan universitariu.

Nia hatutan kona-ba hasa’e devisa ida ne’e hanesan jerasaun foun ne’e hanesan prosesu birokrasia institusaun estadu nian, ne’e normal akontese. Maibé ba sira na’in rua la’os orgulho ba devisa maibé orgulho ba ukun án, orgulho ba sira maka povu Maoris di’ak no nasaun hakmatek.(Way)

Timor Post

FERNANDA BORGES LIDERA REFORMA FISKAL

DILI - Governu fó fi’ar ba eis deputada nu’udar mos Prezidente Partidu Unidade Nasional (PUN), Fernanda Borges, lidera Komisaun Reforma Fiskal (KRF), ne’ebé tutela iha Ministériu Finansas (MF).

Tuir ajenda, KRF sei hala’o konsulta lubuk ida ho parte interesada xave sira to’o fulan Marsu 2016.

Tuir publikasaun iha portal Ministériu Finansas nian katak, hafoin fulan ruma hala’o tiha servisu preparatóriu lubuk ida ho tulun hosi péritu nasional no internasional sira, KRF hahú aprezenta esbosu lei tributária no aduaneira to membru governu no parte interesada sira seluk hodi husu sira ninia komentáriu no feedback.

Péritu nivel altu iha área ida ne’e mai iha Timor-Leste hodi aprezenta sira ninia rekomendasaun no hodi klarifika asuntu no preokupasaun sira ne’ebé iha.

Tópiku sira ne’ebé diskute mesak oin-oin, hahú hosi lei tributária, reforma administrasaun tributária, esbosu lei IVA, reforma impostu rendimentu, kódigu prosedimentu aduaneira no mós planu estratéjiku ba administrasaun tributária.

KRF sei halo konsulta ho Primeiru Ministru, Ministru xave sira, membru Parlamentu Nasional, Presidénsia Républika, representante hosi Kámara Komérsiu, kompañia petrolífera, entidade kontabilístika, advogadu, ONG, konfisaun relijiosa, universidade, partidu polítiku, média no mós organizasaun internasional sira hanesan BDA, FMI, no Banku Mundial.

Reforma Fiskal, aleim de Reforma Jestaun Desenpeñu no Reforma Desenpeñu Orsamental, ninia objetivu prinsipal maka atu asegura sustentabilidade fiskal Timor-Leste nian iha médiu no longu prazu liu hosi atinji balansu ida entre despeza no reseita Estadu nian.

Reforma Fiskal sei kontribui ba aumentu iha reseita naun-petrolífera, no iha tempu hanesan mós fó garantia nafatin ba kontinuasaun komitimentu Estadu nian ba ninia sidadaun sira.

Atu halo ida ne’e, Reforma Fiskal sei hadi’ak no fornese sistema Tributária no Aduaneira Timor-Leste nian ho lejislasaun lubuk ida efisiente, ne’ebé sei tulun Estadu hodi kolekta reseita nesesária sira hodi implementa no atinji Estadu ninia misaun no mós atu moderniza no konsolida administrasaun Tributária no Aduaneira Timor-Leste nian liuhosi modernizasaun sistema IT no hadi’ak sistema no prosedimentu sira.(*)

Timor Post

Alunus besik 270 tama iha unidade 1ª formasaun superior téknika iha sul Timor-Leste

Besik estudante 270 tau-naran ona iha kursu ba produsaun animál no konstrusaun sivil ne’ebé loke tinan ne’e hanaran Institutu Politékniku Betano, unidade dahuluk hosi ensinu superiór iha kosta sul Timor-Leste, ne’ebé inaugura iha semana kotuk.

Institutu ne’e harii iha rejiaun Betano, munisípiu Manufahi (sul nasaun nian), zona ida ne’ebé ho investimentu públiku boot hosi Governu no agora dadauk sei harii hela refinaria dahuluk Timor-Leste nian.

Institutu foun ne’e oferese formasaun téknika iha área Agrikultura, Pekuária no Enjeñaria, hodi bele kapasita joven timoroan sira ba atividade profissionál ho area oioin , informa Governu iha komunikadu.

Par hosi kursu rua ne’e ba tinan ne’e sei prepara formasaun ba Enjeñaria Mekánika, Enjeñaria Elétrika, Alimentasaun no Produtu Agríkola, Saúde Animal no Silvikultura.

Intervein iha inaugurasaun ne’e, primeiru-ministru Rui Maria Araújo konsidera katak investimentu iha edukasaun no formasaun apoiu ba harii sosiedade ida forte, ba abertura Institutu ne’e hakat tan pasu ida atu prepara joven timoroan sira hodi partisipa ho forma efetivu iha dezenvolvimentu nasionál, tuir komunikadu.

Infraestrutura ne’ebé ohin loron IPB komesa harii iha 2013 hosi inisiativu Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL) maibé prosesu formalizasaun politékniku hahú iha tinan kotuk .

Akordu ida entre UNTL no Governu viabiliza ba instalasaun IPB ho infraestrutura ne’ebé agora sei akolla ba dahuluk alunus 270, selesionadu entre finál janeiru no inísiu fevereiru nian ne’ebé sei hahú ninia formasaun ho " tinan preparasaun ba reforsu iha matéria jerál", tuir Ministériu Edukasaun.

Oferta formativu IPB nian hala’o kona-ba sektór primáriu - agrikultura no pekuária - no enjeñaria, engloba eskola superior rua: Escola Superior Agronomia e Zootécnica e a Escola Superior de Ciências da Engenharia.

Aprova hosi Governu iha setembru 2016, institutu foun inklui iha esforsu Governu nian atu "promove setór politékniku no universitáriu ho efikás" no kria oportunidade ba joven sira atu simu "ensinu ho kualidade" no partisipa iha konstrusaun nasaun nian.

Aléinde konkretiza objetivu Planu Estratéjiku Nasionál Edukasaun 2011-2030, IPB kumpre moos objetivu Governu nian atu dessentralizasaun servisu, fó ba alunu hosi rejiaun sul nasaun nian asesuba formasaun tékniku superior iha "karreira profissionál ho sektor ne’ebé potensial ekonómiku boot liu iha nível rejionál no nasionál".

"Ho forma ne’e, kontribui ba diminuisaun éxodu rural no ba dezenvolvimentu ida ne’ebé transversal liu territóriu nasionál hotu ", tuir Governu.

Betano hanesan zona sentrál ida ba projetu boot koñesidu hanesan Tasi Mane, n’ebé envolve dezeñu no konstrusaun Baze Apoiu Suai no konsidera hosi Governu hanesan essensiál ba atividade esplorasaun petrolíferu Tasi Timor.

Projetu ne’e inklui konstrusaun ba refinaria petroleum ida iha Betano hodi prosessa kondensadu ne’ebé importa no produz kombustível no derivadu seluk petroleum nian, 80% hosi sira ne’ebé esportadu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: GPM

Publicada por Timor Agora

Governu timoroan lakomenta relatóriu komisaun parlamentar ne’ebé seidauk simu

Governu timoroan iha ohin konsidera "desesionante" ba " informasaun ne’ebé sai" kona-ba relatóriu parlamentar relativu ba dívida tinan uluk, ho konteúdu rekuza komentáriu tanba seidauk simu " ho formál".

"Serbisu Komisaun no prosesu resposta ba relatóriu ne’e hanesan kestaun governasaun di’ak no prepara diálogu produtivu ida. Interrupsaun prosesu ne’e ho informasaun ne’ebé sai liuhosi kobertura komunikasaun sosiál ne’e triste tebes", refere portavós Governu, ministru Estadu Agio Pereira, iha komunikadu ne’ebé haruka na Lusa.

"Governu labele halo komentáriu ba relatóriu ida ne’ebé laiha oportunidade atu reve no fó atensaun hotu maka merese bainhira simu ona", afirma iha testu hanesan.

Lusa fó sai iha loron 22 konteúdu hosi relatóriu ne’ebé prepara hosi "Komisaun Eventual Parlamentu Nasionál ba Supervizaun no Akompañamentu Prosesu Likidasaun Dívida Estadu nian", ne’ebé maka konklui ona maibé seidauk publika sai.

Husu iha altura ne’ebá komentáriu relasiona ba ezekutivu, nomós komunikadu iha ohin reasaun ofisiál ezekutivu nian ba material ne’e.

Relatóriu ne’e refere katak Governu to’o 2016 iha dívida pelumenus dólar millaun 83,23 ( euro millaun 79) relasiona ba projetu emerjénsia ne’ebé realiza iha 2013, projetu eletrifikasaun no s obra sira seluk.

Realidade identifika ona dívida ho dólar millaun 29,74 ba programa eletrifikasaun nasionál, iha millaun 20,57 ba projetu 64 pakote rua (A no B) hosi programa emerjénsia 2013 no dólar millaun 32,93 referente ba situasaun " emergénsia sira seluk".

Iha komunikadu ne’ebé ohin fó sai Governu esplika katak divulgasaun konteúdu " akontese molok Governu iha oportunidade atu haree relatóriu ne’e, reve ninia númeru no rekomendasaun ka troka informasaun ho Komisaun kona-ba konteúdu dokumentu".

Ezekutivu, nota testu ne’e, "valoriza serbisu komisaun nian, (...) kolabora ho komisaun no hein ho espetativu asesu formál ba konteúdu relatóriu ne’e".

Rekorda katak mandatu komisaun nian, ne’ebé termina iha 31 janeiru, ho eskluzivu "akompaña no fiskaliza prosesu apuramentu dívida tinan hirak liubá atu selu liuhosi ámbitu programa investimentu inklui Orsamentu Retifikativu 2016 nian".

Sai moos hanesan mandatu "identifika risku envolvidu iha jestaun ba projetu no kontratu ne’ebé halo situasaujn kustu adisionál iha projetu no obra inklui iha programa Fundu Infraestrutura, ho realizasaun iha 2016" no ikus mai husu plenáriu "medida nesesáriu atu assegura kumprimentu ba lei, hanesan rezultadu verifikasaun ba prosesu kompensasaun no likidasaun dívida, ne’ebé realiza hosi Governu".

Ezekutivu ne’e esplika katak Ministériu Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun haruka ona kópia dokumentu hotu ne’ebe husu hosi Komisaun "maka legalmente iha sira nia kontrolu no inkluí iha mandatu Komisaun ne’e nian".

Esklaresimentu adisionál presta hotu ona " ho ibun" hosi ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun no hosi vise-ministru Finansa nomós funsionáriu aas iha administrasaun públika.

Fonte parlamentu konfirma ba Lusa katak relatóriu ne’e lori líder bankada halo ona konferénsia, ba agora seidauk iha ajenda ba ninia aprezentasaun no debate iha plenáriu.

SAPO TL ho Lusa

TAUR BELE BA PM IHA 2017

Figura potensial no akomodativu hanesan Prezidenti Republika (PR), Taur Matan Ruak, iha biban duni atu lidera hikas Governu nudar Primeriru Ministru iha periodu foun 2017-2022.

Padre Paroquia Ainaro, Armindo Brito, reafirma katak, ho esperensia Taur nian durante assume kargu Prezidenti Republika, ne’ebe konsege la’o halibur komunidade suku 442 hatene momos ona saida maka povu nia halerik no hakarak. Nune’e, wainhira Taur ba sai PM bele haktuir iha programa Governu nian ba prosperiedade nasaun no povu nian.

Durante ne’e, PR Taur rona komunidade sira nia halerik, tanba ne’e, wainhira biban naton Taur ba sai PM bele responde ba situasaun ne’ebe komunidade sira infrenta iha sira ninia moris lor-loron.

“Nudar sidadaun, hau fiar katak Nai Maromak sei apoiu foti Taur Matan Ruak ba Primeiru Ministru hodi bele hala’o buat barak liutan atu responde povu nia halrik no mata wen,” hateten Pe. Armindo Brito.

Amo Armindo klarifika katak, persepsaun ninian ba figura Taur la’os aktu kampanha politiku, maibe nudar eperansa hanesan ema sidadaun simples ne’ebe iha direitu no liberdade.

“Knar Konstitusional PR nian la bele halo servisu ezekutivu, tanba ne’e, hau fiar se Taur ba PM maka nia sei halo buat barak ba povu nia diak,” hateten Amo Armindo iha nia intervensaun ba dialogu ho PR Taur Matan Ruak, iha Suku Ainaro Vila, Postu Adminsitrativu Ainaro, Munisipiu Ainaro, Sesta (24/02/2017).

Rona tiha lia hirak husi Amo Armindo ne’e, PR Taur lia tun dehan, nia parte prekorente no elojia no regista ema hotu satan hanesan Amu fo perguntas ne’e, maibe nia parte la bele responde maibe atu hatete deit iha dezafiu.

“Hau hakarak dehan deit, hau regista Amu nia liafuan, maibe hau labele halo persepsaun, hau agradese ba liafuan sira ne’e, só bele hatete realmente ita tenke iha dezafiu,” hateten PR Taur.

PR Taur dehan wainhira iha debate ho maun Lu-Olo konaba relasaun Estadu ho Igreja ne’ebe maun Lu-Olo defende parseria ou la defende aliadu.


“Tanba hau mate ita boot mos mate, moris-moris hotu no mate rai kuak ida deit, Governu ho igreja la’os aliadu maibe parseiru, no Estadu Timor komunga solidaridade humanismu ne’e sensiabilizasaun, iha 2015 hau halo diskuti problema boot iha Parlamentu, hau hatete ba Governu ho Parlamentu hau iha deferensia ho imi iha buat rua,” hateten PR Taur.

Taur hateten, buat rua ne’ebe esensial liu ba nia no diferenti ho PN sira maka, nia tau respeitu nafatin no boot tebes ba valores kulturais Inan –Aman sira nian hodi moderniza la’o ho pasu foun no respeitu diginidade povu nian ne’ebe fiar iha Santa Kreda Katolika.

Antes ne’e Amo Armindo Brito mos mensiona katak, Prezidenti Republika foun ba peridu 2012-2027 tenki alkansa povu nia mehi ba moris diak, tanba ukun-an hetan ona, maibe moris diak seida’uk hetan.

“Hau nia liafuan ne’ebe mak hau atu hato’o, hanesan ohin Prezidenti hato’o ita Timor hotu-hotu tenke unidos, ita hotu tenke sai ida deit atu alkansa ita nia mehi ba moris diak ne’ebe agora ita seida’uk hetan, ukun-an hetan tiha ona, maibe moris diak seida’uk hetan,” hateten Amo Armindo Brito. eus 

Jornal Nacional Diário

Publicada por Timor Agora

CCTV BELE MINIMIZA KRIMINALIDADE URBANA…?!

Jornal Nacional Diário, editorial
Goverenu Timor Leste Kinta feira nee inagura sistema kontrola kamera Close Circuit Television (CCTV) nebe monta iha fatin sira nebe fital iha Kapital Dili hodi kontrola situasaun iha sidade Dili laran iha tempo loron no kalan.

CCTV sei fasilita servisu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hodi monotoriza movimentu no akontesimentu iha fatin-fatin nune’e hafasil identifika wainhira mosu problema ka kazu ruma.

Fatin sira nebe CCTV monta ona mak parte Tasitolu selamat datang, Comoro, Pantai-Kelapa, Mandarin, Colmera, Bairo-Pite, Balide, Audian, Culuhun, Becora, Taibesi, Metiaut, Palacio Nobre Lahane no area seluk tan ne’ebe mak importante.

“Sistema CCTV ne’ebé mak ohin (horseik) ita inagura ba ambitu seguransa bele apoiu kombate terrorismu, kriminalidade, em geral, monitorijasaun trafiku iha via sidade Dili ou asidente tranzitu, situasaun ne’ebé ho artemarsiais ka rama ambon,”Komandante PNTL, Komisariu Julio Hornai.

Ho montajen kamera CCTV iha Dili laran nee nudar pasu ida nebe konkretu konaba desenvolvimentu iha rai doben ida nee, li-liu servisu polisia nian atu kontrola situasaun iha kapital Dili iha loron no kalan liu husi kamera sira nee.

Durante nee mosu asidente trafigu, nebe dala balu autor halai lakon, kriminalidade, li-liu rama ambon nee makaas los, autor la kaptura, neebe Publiku hein katak ho kamera CCTV nee bele minimiza krime no fasil atu identifika autor krime sira nee.

Agora duvida mak nee, karik CCTV iha ona ne’ebe polisia la presiza ona halo opersaun iha kalan? Inetelejen sira la presiza ona? lae. Polisia kontinua halao servisu hanesan bai-bain, opersaun lao nafatin hodi kontrola situasaun, li-liu fatin sira nebe CCTV seidauk monta.

Nunee mos ba komunidade sira, hahu ohin ba oin, karik ita lasenti polisia kontrola hela ita, polisia hatene hela saida mka ita halo iha fatin sira nebe kamera monta ba.

Ne’ebe tenki komporta an, labele halo buat nebe kontra lei no orden, labele halo krime, se halo krime, polisia fasil halo indetifikasaun no kapturasaun. CCTV nee laos fasilita deit servisu polisia nian maibe fasilita servisu teruibunal sira wainhira kazu ruma nebe tribunal presiza evidensia, bele referensia ba video ka gravasaun CCTV.

Montajen kamera CCTV nee, karik ema balu la gosta maibe ba publiku em jeral, ba ema sira nebe hakarak moris hakmatek, hakarak moris siguru, senti agradese ba governu, li-liu Ministeriu Interior nebe instala CCTV sira nee. *

Jornal Nacional Diário

Publicada por Timor Agora

Fretilin Kestiona Funsionamentu Korum Plenaria

DILI - Bankada Fretilin iha Uma Fukun Parlamentu Nasional kestiona funsinamentu korum plenaria iha Parlamentu Nasional, tanba deputadu balu sempre tama tarde.

Vise bankada Fretilin deputada Josefa Pereira Soares hateten, jeralmente iha Segunda no Tersa feira nee deputadu sira iha informasaun barak ke atu hato, maibe informasaun hirak nee tunda tunda ba bebeik loron seluk somente tanba deit korum.

Ita iha Segunda no Tersa feira nee iha informasaun barak ke ita atu hato, maibe informasaun sira nee ita tunda tunda ba bebeik loron seluk somente tanba deit korum,” dehan deputada Josefa, iha plenaria, Segunda (27/02/2017).

Deputada Josefa mos iha hanoin katak, Parlamentu Nasional nee maka iha atensaun oituan karik iha artigu kuarenta seis du rejimentu nee dehan, plenaria nee hahu novi oras, maibe ho atrazu informasaun neebe maka importante neebe maka atu bele hato iha uma fukun ida nee.

Iha fatin Xefi bankada CNRT deputadu Natalino hateten, problema ida nee abitu tiha nee, maibe problema hirak nee tanba deputadu sira mesak ema politiku hotu.

Entretantu Prezidente Interinu Parlamentu Nasional Duarte Nunes hateten “Hau hanoin ita hotu presiza hare fila fali ba ita hotu nia komprimisiu, atu ita hahu oras neebe maka marka, maibe nee hau maka lider, mais Prezidente maka lider nee ita oin seluk fali ona,” dehan PR Interinu PN Duarte. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Setor Privadu Apoiu Reforma Fiskal

DILI – Setor privadu apoiu politika VI governu konstitusional neebe reforma fiskal, atu halo diversifika ekonomia hodi dudu kresementu ekonomia lao ba oin.

Diretor Ezekutivu CCI-TL Nuno Trindade hatete atu halo reforma fiskal hodi fasilita emprejariu nasional no investidor sira halo investimentu iha rai laran, bele kontribui taxa ba estadu no loke kampu servisu ba Timor oan.

Ami apoiu tebes, politika governu nian, halo reforma fiskal, tanba bele fasilita emprejariu halo investimentu iha rai laran ho diak,’’dehan Nuno ba STL, Kinta (23/02/2017) iha knar fatin Akait.

Nia hatete, Timor Leste (TL) depende reseitas minarai no gas, ohin loron mina folin tun, produsaun mina Bayu Unda menus, buka alternativu husi reseitas seluk liu husi dalan investimentu iha setor oin –oin neebe potensial TL.

Camara Comersiu Industria Timor Leste (CCI-TL) hanesan mahon ba emprejariu hotu, apoiu tebes politika governu nian, reforma fiskal, maibe wainhira lei diskusaun tenke halo konsultasaun ba setor privadu sira, inklui sosiedade sivil hotu, oinsa fo opiniaun hodi tau hamutuk iha pakote reforma fiskal, para aprova fo benefisiu ba sidadaun hotu.

Nia hatete, maske ema barak preokupa dehan, reforma fiskal diak, rekola reseitas aas, maibe hatodan emprejariu sira, Setor privadu hanesan parseiru governu tenke kontribui dezenvolve ekonomia hodi fo reseitas ba estadu.

Ami senti katak, reforma fiskal diak, oinsa fasilita setor privadu nasional no internasional halo investimentu, loke kampu servisu ba Timor oan, bele hatama reseitas ba estadu, dudu kresementu ekonomia lao ba oin,’’dehan Nia.

Iha parte Seluk Direitor Jeral Alfandega Jose Antonio Fatima Abilio hatete, pakote reforma fiskal atu halo reforma lei tributaria oinsa fasilita setor privadu nasional no internasional sira halo investimentu iha rai laran ho objetivu bele rekola taxa kontribui ba reseitas domestika.

Nunee mos Deputadu Agustinho Lay Bankada CNRT hatete, emprejariu importa sasan tama iha portu tenke selu taxa aas.

“Hau hanoin reforma fiskal diak, bele fasilita emprejariu sira halo investimentu hodi kria kampu servisu ba Timor oan, no kontribui selu taxa ba estadu,’’dehan Nia. Josefa dos Santos

Suara Timor Lorosae

Publicada por Timor Agora

Dom Virgilio, Husu Kampres 8 Respeita Malu no Prontu Simu Rezultadu

DILI – Bibi atan Igreza katolika Timor Leste, liliu Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB husu ba kampres sira atu respeita malu no pronto simu rezultadu kuandu kandidatura Prezidente Republika la eleitu ba Prezidente Republika.

Deklarasaun nee, fo sai husi Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo, SDB liu husi intervista eksklusivu ho STL, hafoin remata vizita husi kanpres Angela, iha Episkopal Dioseze Dili, Lecidere, Kinta (09/02/2017).

Apela no husu ba sira atu halo kampania didiak, respeita malu, koalia didiak ba malu no kontrola militantes sira no simu rejultadu kuandu kanpres balun lakon,”dehan Dom Virgilio.

Bispu Dioseze Dili nuudar bibi atan husu ba kanpres nain 8 atu fo apoia moral ba militantes no simpatizantes atu respeita malu, koalia didiak ba malu, la bele insulta malu no nuudar sarani atu moris tuir valores prinsipiu valores morais husi kreda nian. Tamba nee, kuandu kanpres nain 8 ida nee mak balun lakon karik husu simu rejultadu tamba buat hotu husi povu no povu rasik mak sei hili no ida nee depende ba povu hodi hili kanpres nain 8 ida nee.

Iha fatin ketak, Pe. Paroku Maria Maria Auxiliadora, Pe. Elias de Deus, SDB katak relasiona ho festa demokrasia iha 2017 nuudar sarani no amu paroku husu ba povu Timor tomak liliu ba maluk sarani sira presiza toma atensaun buat rua mak atu sai sarani diak no sidadaun onestu.

Tamba nee, husu ba povu nuudar mos sarani atu kontribui ba sosiedade neebe horik ba hodi bele kontribui ba paz no estabilidade relasiona ho festa demokrasia liliu ba eleisaun Prezidensial neebe komesa iha fulan Marsu no ba Parlamentar Jullu. Domingos Piedade/Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Julgamentu ba portugés retidu iha Díli durante tinan rua liu sei hahú iha tersa-feira

Julgamentu ba kazal ida ho sidadaun portugés ne’ebé retidu ona iha Timor-Leste durante tinan rua liu, akuzadu pekulatu, brankeamentu kapitál no falsifikasaun dokumental, sei hahú tersa-feira ne’e iha Tribunal Distritál Díli.

Marka ona ba sesaun rua - tuir fali sei iha 14 fulan - marsu - julgamentu ba Tiago no Fong Fong Guerra tenki hahú, ba faze dauhuluk, sei rona testemuña na’in tolu ne’ebé aprezenta hosi Ministériu Públiku.

Sira maka Mónica Rangel diretora jerál dezde 2013 iha Diresaun Jerál Impostos no ba data akontesimentu hirak ne’ebé refere ba kazu ne’e ba diretora nasionál impostu petrolíferu, no ninia responsável direitu, Câncio Oliveira, komissáriu Diresaun Jerál ba Impostu no diretór Alfandega.
Aumneta moos ba arolamentu testemuña akuzasaun maka vise-ministru Finansa, Rui Hanjam, liuhosi julgamentu ne’ebé koletivu juíz sei preside hosi juíza Jacinta da Costa.


Defeza prevé ona atu aprezenta to’o testemuña 12 iha kazu ne’ebé sei hahú hetan akompaña hosi diplomata akreditadu iha Díli, reprezentante instituisaun oioin, inklui Nasoins Unidas no Banku Mundiál, no organizasaun sosiedade sivil timoroan sira.

Tiago Guerra, ne’ebé lakohi halo komentáriu ruma ba agora, sente kedas iha inísiu tinan ne’e – bainhira data arranke julgamentu marka ona- satisfeitu tanbea bele hahú ba desfexu prosesu ida ne’ebé la’o kuaze tinan rua liu ona.

Portugés na’in rua – ne’ebé só iha finál dezembru nian hetan asesu ba prosesu kompletu – hetan akuzadu ba krime pekulatu, brankeamentu kapitál no falsifikasaun dokumental, ne’ebé hamutuk reprezenta pena máxima bele tinan 27.

Iha akuzasaun, MP konsidera argidu responsável ba autoria material ho konkursu real no forma ba krime tolu.

Hanesan prova, aléinde dokumentu sira ne’ebé inklui iha prosesu, MP timoroan aprezenta iha inisiu testemuña haat, inklui eis-vise-ministru Finansa Rui Hanjam, funsionáriu seluk hosi Ministériu Finansa no atuál ministra ba kargu ne’e, Santina Cardoso.

Santina Cardoso ikus mai hasai fila fali hanesan testemuña akuzasaun nian bainhira Ministériu Públiku deside separa prosesu kazal portugés ho koarjidu sira seluk, sidadaun norte-amerikanu Bobby Boye.

Boye hanesan eis-konselleiru hosi setór petrolíferu ne’ebé defrauda Governu timoroan iha outubru 2015, hetan kondenadu hosi tribunál federal norte-amerikanu ba tinan neen kadeia no fó fila osan dólar millaun 3,51 ba Timor-Leste, no agora prezu hela.

Iha prosesu Tiago no Fong Fong Guerra prokuradora defende mantein nafatin ho medida koasaun, ne’ebé to’o agora aplika " reforsa pressupostu ne’ebé determina iha lei" tuir medida ne’e. Estaun na’in rua labele atu sai hosi nasaun dezde outubru 2014.

Husu moos katak argidu sira hetan kondenadu selu kompensasaun sivil ho valór Estadu timoroan ninia lakon, ho total dólar 859.706,30.

Tiago Guerra no ninia kaben só rona rona hosi MP iha finál nian, liu fulan 20 hafoin detidu, hetan impedidu sai hosi nasaun durante tinan rua liu ona no jo Termu Identidade no Rezidénsia.

Tiago Guerra hetan detidu ba interrogatóriu iha 18 outubru 2014, durante loron tolu iha eskuadra polísia Caicoli no lron 21 funan ne’e rona iha Tribunal Díli, bainhira juiz ordena nia ba prizaun preventiva, tama iha kadeia Becora, to’o 16 fulan juñu tinan kotuk.

Dezde tempu ne’ebá, ho nia kaben, ho Termo Identidade no Rezidénsia (TIR) labele sai hosi nasaun.

SAPO TL ho Lusa

Publicada por Timor Agora

Sosiedade Sivil Konsidera Taur Susesu Programa

DILI - Sosiedade sivil Timor Leste konsidera katak, durante mandate tinan lima (5) Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak nian konsege hetan susesu iha ninia programa.

Tuir Diretor FONGTIL (Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste), Arsenio Pereirra hatete katak, Prezidente Republika (PR), Taur Matan Ruak hanesan xefe estadu atu garante paz no estabilidade.

Ita haree katak durante tinan 5, ita nia Prezidente da Republika nia halo servisu lubuk ida tuir nia kampania hatete,” dehan Diretor FONGTIL, Arsenio ba STL iha nia knar fatin, Caicoli-Dili, Segunda (27/02/2017).

Diretor FONGTIL haktuir, razaun susesu tanba Taur konsege konklui hotu 442 neebe eziste iha Timor Leste. Ida nee servisu neebe Taur halo durante nee. Diretor FONGTIL argumenta, tinan lima Taur halo servisu lubuk ida neebe halo husi PR no ita hein katak prezidente foun mai nee bele kontinua diak liu tan fali ida nee.

Iha fatin ketak, Deputadu Bankda PD, Paulino Monteiro esplika, durante Taur nia mandate hanesan PR, konsege halo ona programa balun sai susesu no mos balun lasusesu. Deputadu Bankda PD afirma, lolos PR nia vizita nee tenke barak tanba nia ema ida iha nasaun nee, liu husi vizita ba estranjeiru nee hatudu imajen TL ba rai liur.

Entertantu Deputadu Bankada CNRT, Cesar Valente Pilotu konsidera, mandatu PR, Taur durante mandate tinan 5 nee lao diak no kapas tebes ita presiza louva. Cesar afirma, durante nia mandate lao iha situasaun trakulidade, pas no estabilidade too ohin loron, atu tama tan iha festa demokrasia hasoru eleisaun prezidensial no parlamentar. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Assombroso! Homem bêbado é dado como morto e acorda no necrotério

Homem foi dado como morto (Crédito: Divulgação)
Um homem da região de Khasanky, no extremo oeste da Rússia, dado como morto após uma noite de bebedeira com os amigos, acordou no necrotério e voltou ao bar para continuar tomando vodka.
De acordo com o jornal local Khasanskiye Vesti, o homem, que não teve a identidade revelada, caiu bêbado no bar. Os amigos chamaram uma ambulância e os médicos diagnosticaram, na hora, que ele estava morto.
Só quando foi colocado num congelador mortuário, o rapaz acordou. Ao jornal, Aleksey Stoyev, porta-voz da polícia, afirmou que, pelo necrotério estar cheio, os corpos estavam também no chão da sala de freezer.
"Estava muito escuro e frio. Em algum momento, o homem acordou não compreendendo onde estava", disse Stoyev.
"Além disso, seu cérebro estava nebuloso devido à influência de álcool", complementou. "Na escuridão, ele sentiu os membros completamente frios de um outro corpo e com medo correu para a porta. Mas estava trancada", afirmou ao jornal o porta-voz da polícia.
Khasanky é uma área costeira no Extremo Oriente da Rússia, próximo da China e da Coreia do Norte. Com 4,1 mil quilômetros quadrados, abriga 35 mil pessoas.
Resultado de imagem para bebo morto acorda no necroterio
                                         Será que ele acordou assim? rsrs
Fonte: Rede TV e http://www.meionorte.com

Tiro acidental faz dois feridos durante discurso de François Hollande

Um tiro acidental fez dois feridos em Charente, França.
Durante o discurso do François Hollande sobre a inauguração da linha de TGV Paris-Bordéus, ouviu-se um tiro ecoar, que fez o presidente parar durante uns momentos, mas sem causar qualquer pânico, como relata o jornal francês Sud Ouest.
Só depois se percebeu de que se tratava de um tiro acidental, por um agente da polícia, que estava num telhado, a 100 metros da cerimónia. O agente terá retirado a sua arma de segurança, por engano.
A bola fez trajetória até à tenda, ferindo um empregado de hotel e um jovem de 20 anos, que foi atingido no pé. Os dois estão fora de perigo e já foi aberta uma investigação.
Fonte: JE
Imagem: CM

NACIONAL | 657 mil famílias pobres não acedem à tarifa social porque usam gás de botija

27 DE FEVEREIRO DE 2017
Há 657 mil famílias carenciadas sem acesso à tarifa social do gás. Cumprem os requisitos para beneficiar de preços mais baixos mas utilizam gás de garrafa e isso faz toda a diferença. 

Tarifa social discrimina utilizadores de gás engarrafado
Apesar de preencherem os critérios de atribuição da tarifa social, designadamente o de beneficiarem de prestações da Segurança Social, 657 mil famílias pobres não têm acesso à tarifa social porque não utilizam gás natural.

De acordo com cálculos do DN e do JN, hoje divulgados, apenas 5% das famílias que cumprem os requisitos, e utilizam gás natural, estão a beneficiar dos preços reduzidos.



A tarifa social do gás foi criada em 2011, mas só a partir de Julho do ano passado começaram a ser cruzados dados entre a Segurança Social, Autoridade Tributária e comercializadores de energia para a atribuição automática da tarifa social, tanto no gás como na electricidade.
Os critérios de atribuição da tarifa social são os mesmos em ambos os sectores energéticos, mas para que se apliquem ao gás este deve ser natural e não de garrafa, discriminando-se assim 95% de famílias pobres por viverem em zonas sem gás natural.
Estas famílias acabam por ser duplamente discriminadas já que, além de não beneficiarem das tarifas sociais, pagam duas vezes mais pelo gás engarrafado.
Em Agosto de 2016 havia 691,8 mil famílias com tarifa social de electricidade. Apesar de os critérios de acesso serem partilhados, o DN revela que no mesmo período só «34,9 mil famílias eram beneficiárias da tarifa social na hora de pagar o gás, ou seja, 5,05% dos lares que estas tarifas deviam apoiar». 

Portugal paga mais pela garrafa de gás

O valor pago em Portugal por uma garrafa de gás é o mais elevado da Europa, situando-se a margem de lucro dos grandes comercializadores grossistas (GALP, BP, REPSOL e OZ Energia) na ordem dos 27%.
Um «escândalo», no entender do PCP, que viu a sua proposta em relação ao preço do gás de garrafa ser aceite no Orçamento do Estado para 2017. De acordo com a mesma, o Governo assume o compromisso de criar as «medidas necessárias à redução do preço do gás de garrafa, adequando o seu regime de preços às necessidades dos consumidores».

Fonte: abrilabril
_________________________________

Onde Posso doar sangue em Aveiro em  2017

Em Março no dias 1, 8, 22 e 31 entre as 15 horas e as 19:30 horas, dias 4, 18 e 25 entre as 9 horas e as 13 horas, todas no Posto Fixo da ADASCA.
Os interessados em aderir à dádiva devem fazer acompanhar do Cartão de Cidadão para facilitar a inscrição. Não deixem de consultar o site www.adasca.pt