terça-feira, 28 de fevereiro de 2017

Alunus besik 270 tama iha unidade 1ª formasaun superior téknika iha sul Timor-Leste

Besik estudante 270 tau-naran ona iha kursu ba produsaun animál no konstrusaun sivil ne’ebé loke tinan ne’e hanaran Institutu Politékniku Betano, unidade dahuluk hosi ensinu superiór iha kosta sul Timor-Leste, ne’ebé inaugura iha semana kotuk.

Institutu ne’e harii iha rejiaun Betano, munisípiu Manufahi (sul nasaun nian), zona ida ne’ebé ho investimentu públiku boot hosi Governu no agora dadauk sei harii hela refinaria dahuluk Timor-Leste nian.

Institutu foun ne’e oferese formasaun téknika iha área Agrikultura, Pekuária no Enjeñaria, hodi bele kapasita joven timoroan sira ba atividade profissionál ho area oioin , informa Governu iha komunikadu.

Par hosi kursu rua ne’e ba tinan ne’e sei prepara formasaun ba Enjeñaria Mekánika, Enjeñaria Elétrika, Alimentasaun no Produtu Agríkola, Saúde Animal no Silvikultura.

Intervein iha inaugurasaun ne’e, primeiru-ministru Rui Maria Araújo konsidera katak investimentu iha edukasaun no formasaun apoiu ba harii sosiedade ida forte, ba abertura Institutu ne’e hakat tan pasu ida atu prepara joven timoroan sira hodi partisipa ho forma efetivu iha dezenvolvimentu nasionál, tuir komunikadu.

Infraestrutura ne’ebé ohin loron IPB komesa harii iha 2013 hosi inisiativu Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL) maibé prosesu formalizasaun politékniku hahú iha tinan kotuk .

Akordu ida entre UNTL no Governu viabiliza ba instalasaun IPB ho infraestrutura ne’ebé agora sei akolla ba dahuluk alunus 270, selesionadu entre finál janeiru no inísiu fevereiru nian ne’ebé sei hahú ninia formasaun ho " tinan preparasaun ba reforsu iha matéria jerál", tuir Ministériu Edukasaun.

Oferta formativu IPB nian hala’o kona-ba sektór primáriu - agrikultura no pekuária - no enjeñaria, engloba eskola superior rua: Escola Superior Agronomia e Zootécnica e a Escola Superior de Ciências da Engenharia.

Aprova hosi Governu iha setembru 2016, institutu foun inklui iha esforsu Governu nian atu "promove setór politékniku no universitáriu ho efikás" no kria oportunidade ba joven sira atu simu "ensinu ho kualidade" no partisipa iha konstrusaun nasaun nian.

Aléinde konkretiza objetivu Planu Estratéjiku Nasionál Edukasaun 2011-2030, IPB kumpre moos objetivu Governu nian atu dessentralizasaun servisu, fó ba alunu hosi rejiaun sul nasaun nian asesuba formasaun tékniku superior iha "karreira profissionál ho sektor ne’ebé potensial ekonómiku boot liu iha nível rejionál no nasionál".

"Ho forma ne’e, kontribui ba diminuisaun éxodu rural no ba dezenvolvimentu ida ne’ebé transversal liu territóriu nasionál hotu ", tuir Governu.

Betano hanesan zona sentrál ida ba projetu boot koñesidu hanesan Tasi Mane, n’ebé envolve dezeñu no konstrusaun Baze Apoiu Suai no konsidera hosi Governu hanesan essensiál ba atividade esplorasaun petrolíferu Tasi Timor.

Projetu ne’e inklui konstrusaun ba refinaria petroleum ida iha Betano hodi prosessa kondensadu ne’ebé importa no produz kombustível no derivadu seluk petroleum nian, 80% hosi sira ne’ebé esportadu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: GPM

Publicada por Timor Agora

Nenhum comentário:

Postar um comentário