quinta-feira, 26 de maio de 2016

Portugál propoin “solusaun simples no prátika” ne’ebé rezolve rotasaun iha lideransa iha CPLP

Ministru Negósiu Estranjeiru portugés hatete katak lahatene razaun opozisaun Angola nian kona-ba faktu Portugál la asume Sekretariadu Ezekutivu Komunidade Nasaun Lia-portugés (CPLP), refere ba interpretasaun ba estatutu sira.

“Ha’u lahatene razaun opozisaun nian, sira hatete mai ha’u katak hanesan interpretasaun estatutu no invokasaun regra ne’ebé supostamente prevalese iha organizasaun internasionál”, refere Augusto Santos Silva iha deklarasaun ba Lusa no Antena 1, iha rohan hosi V Enkontru “Triángulu Estratéjiku: Amérika Latina-Europa-Áfrika”, ne’ebé termina iha Lizboa, iha loron-tersa ne’e, no iha ne’ebé partisipa iha sesaun enserramentu.

Dirijente nasionál Partidu Sosialista portugés nian, Vítor Ramalho, lamenta faktu Portugál la asumer agora Sekretariadu Ezekutivu CPLP nian no konsidera katak opozisaun Angola tanba “problema banka”.

“Ha’u bele esplika proposta ne’ebé Portugál halo”, hatete ministru portugés ne’e.

“Bainhira Portugál rekoñese faktu katak Brazil okupa prezidénsia no Portugál sekretariadu ezekutivu dala ida, ne’ebé ba dala uluk hodikedas CPLP hari’I laiha nasaun afrikanu ida liha pozisaun lideransa iha organizasaun durante tinan rua no ida ne’e bele hamosu problema ba ita-nia belun sira hosi nasaun afrikanu sira, Portugál propoin kedas solusaun ne’ebé simples, prátika no rezolve problema ne’e. Simplesmente troka orden ho Saun Tomé. Ida ne’e mak deside ona, ida ne’e mak sei halo”, nia esplika.

Relasiona ho polémika kona-ba data simeira CPLP nian tuir mai, nia konsidera pozisaun Lizboa nian ne’e simples tebes: “Natoon ba Brazil organiza simeira xefe Estadu no Governu CPLP nian tuir mai. Brazil sei hatene data sira ne’ebé sira bele, no sei halo proposta ba data sira ne’e bainhira sente bele halo. No ita sei hetan lalais data ida”.

Iha observasaun finál ida, ministru Negósiu Estranjeiru refere katak evolusaun situasaun polítika brazileira tuir “ho atensaun” maibé mós ho “respeitu tanba desizaun interna Brazil nian”.

Funsaun Portugál nian iha “Triángulu Amérika-Latina-Europa-Áfrika”, tema ne’ebé mós aborda iha nia intervensaun, tenke inklui iha perspetiva xefe diplomasia nian vetór fundamentál tolu.

Nune’e Portugál tenke “mantein protagonizmu iha nível aas liu ne’ebé karakteriza partisipasaun portugeza ihaa polítiku-diplomátiku”, nasaun ne’ebé “sempre reprezenta iha nível aas liu, katak, Prezidente Repúblika, primeiru-ministru no ministru Negósiu Estranjeiru, iha simeira hotu CPLP nian no iha simeira hotu Konferénsia Ibero-amerikana nian”.

“Ha’u hakarak hatete, katak ne’e públiku, liña ne’e sei kontinua ho Governu no Prezidente ne’e”, nia hatutan.

Segmentu konkretu daruak tenke aposta liu iha “kooperasaun triangulár, koopera iha kooperasaun”, hanesan hatete: “Portugál, Xile no Arjentina koopera iha kooperasaun ho Áfrika, Portugál no Brazil reforsa no estimula nia kooperasaun ho Áfrika, Portugál no Angola koopera iha kooperasaun ho nasaun datoluk sira…”.

Ikus liu, “aposta hotu iha difuzaun lian rua ibero-amérika nian”, ho Governu privilejia naturalmente portugés, no iha lójika adisionál “ hosi hanoin katak bloku lian rua iha kompreensaun resíproka ne’e naran portugés no españól, sai bloku darun hosi lian materna ne’ebé ema ko’alia barak liu iha mundu”, maibé sein lian-portugés lakon nia identidade.

Perspetiva kona-ba mobilidade akadémika hanesan aspetu seluk ne’ebé xefe diplomasia aborda, no iha espasu triangulár luan ne’ebé Portugá mós bele kontribui.

“Hanesan kualkér nasaun iha UE, Portugál hatene liuhosi esperiénsia halo ba konsolidasaun espasu mak sirkulasaun estudante no profesór sira. Iha Europa ami baibain dehan ho forma komik, espresiva tebes hodi haree ba realidade, iha momentu ne’ebé ami selebra aniversáriu programa Erasmus nian. Komisária área ne’e nian hatete katak iha ona bebé millaun ida iha Europa ne’ebé moris hosi Erasmus,inan-aman hosi nasaun lahanesan ne’ebé iha Erasmus”, nia rekorda.

“No tanba ne’e ami propoin ona lójika mobilidade intra-CPLP no ami akompaña prioridade organizasaun ibero-amerikana ne’ebé neineik sei kria mós instrumentu mobilidade akadémika iha universu ibero-amerikanu”.

Iha referénsia ida ba selebrasaun Loron Portugál nian, Camões no Komunidade Portugeza, ne’ebé besik ona ona, Augusto Santos Silva konklui ho hakarak: “Ha’u hakarak atu halo ho ksolok, festa, ho orgullu boot tanba hanesan ema portugés, no empeñu atu ita hotu kontribui iha fatin ne’ebé de’it ho forma ne’ebé ita bele hodi haboot Portugál iha mundu”.

SAPO TL ho Lusa
Publicada por TIMOR AGORA
___
NB: Enviem-nos as notícias das vossas localidades, os vossos eventos, com textos em Word e imagens em JPG para editorlitoralcentro@gmail.com serão de imediato divulgadas.

J. Carlos


Nenhum comentário:

Postar um comentário